Povijesne
činjenice - Hrvatska je doista jedinstvena, ne samo zbog
svog kristalno čistog i plavog mora, nego i zbog tisućugodišnjeg
niza kultura koje su se smjenjivale i katkad stapale na ovim prostorima.
Jadransko more nije samo duboki mediteranski zaljev usječen u europsku
kontinentalnu masu i najbliži trgovački put između Europe
i Istoka, to je ujedno i kolijevka drevnih civilizacija. O tome postoje
i materijalni dokazi koji su tek sada polako isplivali na danje svjetlo
iz dubina jadranskih spilja i podmorja. Istočna obala Jadranskog mora
bila je naseljena već početkom ranog kamenog doba. Postoje dokazi
da je većina danas dostupnih otoka također bila naseljena (arheološki
nalazi u spiljama u blizini otoka Hvara i Palagruže itd.) Zahvaljujući
povoljnim zemljopisnim osobinama naše obale s mnogobrojnim zaljevima,
uvalama i dragama, obalni pojas oduvijek je bio značajan trgovački
i pomorski put.
Arheološki nalazi dokazuju da su u 6. stoljeću prije
Krista stari Grci trgovali s Ilirima na moru te da su ondje utemeljili svoje
kolonije (primjerice Pharos, današnji Starigrad, na otoku Hvaru te Issa
ili Vis). Kasnije su stigli Rimljani koji nisu gradili samo palače i
ljetnikovce, nego su mnogo vremena provodili i na moru. To dokazuju mnogi
nalazi iz podmorja s područja između Pule i Cavtata. Među nalazima
najviše je amfora u koje se u to doba najčešće pohranjivalo
vino, žito, ulje i parfemi. Koje god odredište da odaberete za ronjenje,
naći ćete ostatke antičkih brodova i njihovih tereta. Jedan
od najdragocjenijih nalaza iz tog doba ostaci su pitosa ili dolija, velikih
keramičkih posuda koje su se ugrađivale u brodove radi transporta
rasutih tereta (poput recimo žita). Jedno takvo nalazište u blizini
je Cavtata, a drugo nedaleko od Murtera.
Novo su doba navijestili Slaveni čijim je dolaskom počelo
razdoblje neprestanih borbi za premoć i obrane protiv raznih neprijatelja.
Dubrovnik, koji se isticao svojih statusom republike, imao je vodeću
ulogu u kulturi i trgovini. O tome svjedoči olupina broda iz 17. stoljeća
- galija koja je iz Venecije nosila muransko i prozorsko staklo te ostale
vrijedne predmete, a bila je opremljena topovima. Tijekom oluje, međutim,
potonula je nedaleko od dubrovačke obale.
U 18. stoljeću Napoleon je nakratko preuzeo vladavinu, a
njega je zamijenila Austro-Ugarska. Tijekom sljedećih stotinu godina
Italija i Austrija međusobno su se borile za premoć na istočnoj
obali, a vrhunac te borbe bila je bitka kod Visa 1866. Austrijskoj floti,
predvođenoj admiralom Tegetthoffom, zapovjednikom bojnog broda "Nadvojvoda
Ferdinand Max", suprotstavio se admiral Persano, zapovjednik talijanske
flote. Na admiralskom brodu "Rei d'Italia" Persana je okružio
Tegetthoff te se talijanska flota morala poražena povući.
Najstariji grad na istočnoj obali Jadrana - Pulu su još
prije 3.000 godina nastanjivali drevni Histri.
Znamenita pulska Arena iz 3. st. p.n.e. simbol je grada iznimne spomeničke baštine, čijim su se
ljepotama divili rimski vladari, renesansni pjesnici i venecijanski plemići.
Oni su Puli ostavili u naslijeđe vrsna djela svojih ruku, a priroda joj je darovala blagu
mediteransku klimu i more proglašeno najčišćim u Sredozemlju.
Pula ne treba pisati pozivnicu za posjet - njezina atraktivnost govori sama za sebe.
Arena - najveličanstveniji je spomenik antičke Pule. Po veličini je šesti sačuvani
amfiteatar u svijetu.
Pogotovo ljeti, predstavlja pozornicu na kojoj se odvijaju brojni kulturno-zabavni događaji.
Svjedočanstvo o tim slavnim vremenima nalazi se ne samo
na kopnu, nego i pod morem u obliku olupina proslavljenih brodova. Nakon
toga počelo je doba austrougarske vladavine. Gradile su se i utvrđivale
luke, trgovina i brodogradnja su cvale. Tijekom oba svjetska rata Jadran
je bio jedno od važnijih poprišta, pa se u podmorju može naći
i mnogo olupina iz toga doba. Primjerice, u blizini Pule, koja je u to doba
bila strateški važna luka, pronađeno je dvadeset olupina, među
kojima niz podmornica, razarača i torpednih čamaca. Jadransko je
more oduvijek bilo važan pomorski put između Istoka i Zapada, što
je i danas očito zbog mnogobrojnih ostataka koji nas podsjećaju
da prošlost ne smijemo zaboraviti, nego je moramo shvatiti kao pouku
za budućnost.
Informacije:
Hrvatska turistička
zajednica.